+ Tatjana Arambašin, Miljenko Smoje, Slobodan Novak, Fedor Vidas, Višnja Stahuljak, Vitomir Lukić, Zlatko Tomičić, Slavko Mihalić, Ivan Ićan Ramljak, Vojislav Kuzmanović, Ivan Slamnig, Ivan Aralica, Čedo Prica, Antun Šoljan, Dalibor Cvitan, Ivan Kušan, Anđelko Vuletić, Tonči Petrasov Marović, Tomislav Sabljak, Jozo Laušić, Nedjeljko Fabrio, Alojz Majetić, Zvonimir Majdak, Dubravko Horvatić, Tomislav Bakarić, Tito Bilopavlović, Albert Goldstein, Stjepan Čuić, Luko Paljetak, Pavao Pavličić, Stjepan Tomaš, Drago Kekanović, Goran Tribuson, Sonja Manojlović, Dubravko Jelačić Bužimski, Vesna Biga, Veljko Barbieri, Saša Meršinjak, Dubravka Ugrešić, Božica Brkan, Daniel Načinović, Đermano Senjanović, Borivoj Radaković, Tomislav Milohanić, Mijo Kelečić, Viktor Ivančić, Davor Slamnig, Stanislav Habjan, Edo Budiša. - Delimir Rešicki, Zoran Ferić, Miro Gavran, Carmen Klein, Miljenko Jergović, Denis Peričić, Ante Tomić.



----------------------------------------------------------



Književni povjesničar Miroslav Šicel ovom je antologijom obuhvatio kronološkim redom stotinjak autora hrvatske kratke priče u širokom rasponu od pojave tog žanra u hrvatskoj književnosti – konkretno Augusta Šenoe kao osnovopolagača književnog kanona u nas (sredinom 19. stoljeća) – pa sve do naših dana i pisaca suvremene generacije (Gavran, Jergović, Ferić,…). U antologiji su na taj način zastupljena gotovo sva najznačajnija imena hrvatske književnosti tog jednipolstoljetnog razdoblja (i oni koji su po osnovnoj vokaciji romanopisci, dramatičari, pjesnici), jer se većina njih okušala i u književnoj formi kratke priče.
Izboru više od stotinu kratkih priča prethodi instruktivan priređivačev esej o razvoju hrvatske kratke priče i njenim značajkama u komparaciji sa svjetskim razvojnim trendovima. Na kraju knjige dani su biobibliografski podaci zastupljenih pisaca, s osnovnim karakterizacijama njihovih djela, te tumač imena i rječnik.


(www.disput.hr)